Dragi kadeti,

i prije usmenog ispita na zadnjem ljetnom roku (za koji se kvalificirao tek jedan kadet), jasno je da još znatan broj kadeta studenata HVU-a nije položio ispit (neki nisu ni pristupili ispitu tijekom više godina).

Savjetujem vam da vrijeme do jesenskih rokova što bolje iskoristite za pripremu ispita, a, s obzirom na trenutno znanje, potrebno vam je dosta vremena za pripremu ispita. Napominjem sljedeće:

• za ispit se priprema iz nastavnih materijala, osobito onih koji prate održana predavanja; najprije treba proći nastavne materijale, a tek nakon toga ima smisla vježbati zadatke zadane na ispitima ranijih godina (kao i onima zadanima za domaću zadaću i na kratkim provjerama) koje možete naći u repozitoriju datoteka
• vodite računa o tome da za pozitivnu ocjenu morate naučiti temeljne ishode iz cijelog kolegija (popis temeljnih ishoda možete naći u obavijesti na ovoj stranici, malo niže)
• za pripremu uoči ispita jest korisno i riješiti većinu zadataka (prije svega one zadatke koji ispituju temeljne ishode) zadanih na nekim ranijim ispitnim rokovima
• konzultacije (na kojima očekujem pitanja na koje ste naišli prilikom samostalnog rada, uz korištenje materijala s predavanja) su moguće uoči ispitnih rokova, termine mogućih konzultacija ću objaviti na web-stranici sredinom mjeseca kolovoza - konzultacije će se održavati na FER-u 

Svakako vam savjetujem da iskoristite preostalo vrijeme za pripremu ispita i nadam se da ćete svi koji još do sada niste položili ovaj ispit ga položiti tijekom jesenskih rokova. 

Nadam se da se ovaj ispit neće još "nastavljati" u sljedećoj akademskoj godini, ali to ovisi isključivo o vama, odnosno o vašoj pripremi ispita.

Dragi kadeti,

napominjem da, kao orijentir, u repozitoriju u mapi "Ispiti"/"Ispiti ranijih godina" možete naći na pitanja sa sljedećih pisanih ispita:

• MI, ZI, 1. rok i 4. rok u akad. god. 2025/26
• MI, ZI, 1.-6. rok u akad. god. 2024/25
• odabrana ispitna pitanja iz zadnjih nekoliko godina

Napominjem da je struktura ispita ove i prethodne akademske godine dosta slična, ali da postoje manje razlike i u samoj strukturi i u ukupnom broju bodova.

Ipak, iako smatram vrlo korisnim da provjerite svoje znanje rješavanjem primjera ispita s prethodnih rokova, ispit se ne priprema rješavanjem ispitnih rokova, već se ispit priprema iz materijala s predavanja, a na kraju, kad usvojite gradivo, poželjno je provjeriti svoje znanje rješavanjem ispita s nekih prethodnih rokova, možda ponajprije iz ove akademske godine (iako među ispitima različitih godina nema bitne razlike). 

Pisani dio ispita položio je samo kadet Martin Gregurić.

Usmeni dio ispita održat će se u ponedjeljak, 29.6. na FER-u u 14:30 sati (sastanak ispred dvorane D-102).

Dragi kadeti,

posebno vas podsjećam da za pozitivnu ocjenu na usmenom ispitu morate savladati temeljna znanja iz cijelog kolegija. Zato vas posebno upućujem da pažljivo pročitate temeljne ishode nužne za ocjenu dovoljan i popisane u obavijesti "Temeljni ishodi" na ovoj stranici.

Funkcije

• iščitati s grafa funkcije domenu i sliku funkcije
• provjeriti na grafu je li funkcija bijekcija te, ako nije, odrediti intervale na kojima jest bijekcija
• odrediti postojanje inverza, odrediti inverz i skicirati inverznu funkciju
• ispitati je li funkcija parna, neparna, periodična
• znati baratati transformacijama grafa funkcije: translacije, skaliranja, zrcaljenja
• poznavati elementarne funkcije (funkcija potencije, polinomi, racionalne funkcije, eksponencijalna i logaritamska funkcija, trigonometrijske i arkus funkcije) i naučiti osnovna svojstva tih funkcija, te naučiti njihove grafove
• odrediti prirodnu domenu i sliku složenih funkcija

Limes funkcije

• usvojiti pojam limesa funkcije
• iščitavati limese (granično ponašanje) na grafu funkcije 
• razlikovati određene i neodređene oblike limesa
• znati izračunati određene oblike limesa
• izračunati limese s neodređenim oblikom raznim metodama svođenja limesa na određen oblik
• usvojiti pojam neprekinutosti funkcije
• ispitivati neprekinutost funkcije
• nacrtati graf funkcije neprekinute na svojoj domeni s danim podatcima o monotonosti funkcije i ponašanju na rubu domene (limesima na rubu domene)

Derivacija funkcije

• razumjeti pojam i značenje derivacije i diferencijala; znati geometrijsku i fizikalnu intepretaciju pojma derivacije 
• znati definiciju derivacije funkcije pomoću limesa
• znati po definiciji izvesti derivacije osnovnih funkcija
• naučiti pravila deriviranja za umnožak, kvocijent i kompoziciju funkcija, kao i pravilo za derivaciju inverzne funkcije, naučiti izvesti ta pravila kao i znati izvesti derivacije nekih elementarnih funkcija koristeći ta pravila
• znati odrediti jednadžbu tangente na krivulju u nekoj točki ili tangente na krivulju koja zadovoljava neki uvjet
• naučiti derivirati funkcije zadane implicitno i parametarski

Primjena derivacije

• naučiti primijeniti diferencijal funkcije za približno izračunavanje vrijednosti funkcija
• znati odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme funkcije pomoću prve derivacije funkcije
• rješavati probleme ekstrema funkcije s primjenom u geometriji i sl.
• naučiti L'Hospitalovo pravilo i primijeniti ga u raznim slučajevima kada imate neodređeni oblik limesa funkcije
• znati odrediti intervale konveksnosti i konkavnosti funkcije i točke infleksije pomoću druge derivacije funkcije
• znati nacrtati kvalitativni graf funkcija koristeći derivaciju i limes funkcije

Integral 

• znati odrediti sve primitivne funkcije za danu funkciju ili jednu od njih uz početni uvjet u nekim primjerima
• znati definiciju određenog integrala i njegovu interpretaciju kao površinu ispod grafa funkcije
• naučiti da je integriranje inverzna operacija od deriviranja i znati primijeniti Newton-Leibnizovu formulu te znati dokazati te tvrdnje (odgovarajuće teoreme)
• naučiti integrirati koristeći izravno integriranje (korištenjem osnovne tablice integrala i svojstva linearnosti integrala) te integiranje korištenjem metode supstitucije ili metode parcijalne integracije i znati dokazati formule za metodu supstitucije i parcijalnu integraciju
• naučiti kako integrirati racionalne funkcije
• naučiti pojam nepravog integrala s limesom u beskonačnosti i nepravog integrala neomeđenih funkcija i znati ih izračunati 

Primjena integrala

• znati izračunati površinu lika pomoću određenog integrala
• znati izvesti formulu za izračunavanje duljine luka ravninske krivulje i korištenjem te formule znati izračunati duljine dijelova nekih ravninskih krivulja

Teorijski sadržaji koji su dio ispitnog gradiva predstavljaju:

• poznavanje definicija osnovnih pojmova vezanih uz funkcije,
• poznavanje definicije neprekinutosti funkcije, definicije derivacije funkcije, izvod tvrdnje da derivabilnost funkcije u točki povlači neprekinutost funkcije u točki, znanje pravila deriviranja zapisanih općenito te izvoda pravila deriviranja i znanje izvoda derivacija elementarnih funkcija,
• poznavanje definicija definicije određenog i neodređenog integrala te poznavanje osnovnih rezultata (teorema) i njihovo razumijevanje, ali i dokaze nekih teorema, i to Teorema 11.3.2. (konstrukcija primitivne funkcije pomoću određenog integrala), Teorema 11.3.3. (Newton-Leibnizova formula) i teorema vezanih uz provedbu metoda integracije (metode supstitucije i parcijalne integracije) kao i objašnjenje formule za izračunavanje duljine luka krivulje pomoću određenog integrala.

Temeljni ishodi (nužni za ocjenu dovoljan) su:

• iščitati s grafa funkcije domenu i sliku funkcije
• odrediti inverz funkcije
• znati baratati transformacijama grafa funkcije: translacije, skaliranja, zrcaljenja
• poznavati elementarne funkcije, znati nacrtati njihove grafove (funkcija potencije, eksponencijalna i logaritamska funkcija, trigonometrijske i arkus funkcije)
• znati rješavati jednostavnije jednadžbe i nejednadžbe (prilikom određivanja prirodnih domena funkcije i sl.)
• znati izračunati određene oblike limesa funkcije
• razumjeti i znati značenje derivacije, tj. znati geometrijsku i fizikalnu interpretaciju tog pojma i znati definiciju derivacije funkcije pomoću limesa
• znati pravila deriviranja za umnožak, kvocijent i kompoziciju funkcija i primijeniti ih prilikom deriviranja konkretnih funkcija 
• znati odrediti jednadžbu tangente na krivulju u nekoj točki krivulje
• znati odrediti intervale monotonosti i lokalne ekstreme funkcije pomoću prve derivacije funkcije
• znati nacrtati kvalitativni graf (jednostavnijih) funkcija koristeći derivaciju i limes funkcije
• znati odrediti sve primitivne funkcije za danu funkciju ili jednu od njih uz početni uvjet u slučaju kada je taj postupak jednostavan
• znati definiciju određenog integrala i njegovu interpretaciju kao površinu ispod grafa funkcije
• naučiti da je integriranje inverzna operacija od deriviranja i znati primijeniti Newton-Leibnizovu formulu
• naučiti integrirati koristeći izravno integriranje (korištenjem osnovne tablice integrala i svojstva linearnosti integrala) te integiranje korištenjem metode supstitucije ili metode parcijalne integracije na jednostavnijim primjerima
• znati izračunati površinu lika pomoću određenog integrala

pisani se ispit piše 2 sata i 30 minuta i položeni pisani ispit je preduvjet pristupa usmenom dijelu ispita. On se sastoji od:

1. kratkih pitanja (30 bodova), od toga pitanja kratkog odgovora (24 boda) i pitanja višestrukog izbora (6 bodova) 
2. pitanja produženog odgovora (30 bodova)

Prag za pristup usmenom ispitu je 24 boda.

Usmeni ispit se održava kao odgovaranje iz klupe uz iste uvjete kao i na pisanom dijelu ispita; odgovori će ponekad biti pisani, a ponekad usmeni. Razlike u odnosu na pisani dio ispita su sljedeće:

• na pisanom se dijelu ispita ocjena dobiva kao zbroj osvojenih bodova po pojedinim pitanjima, dok se na usmenom dijelu ocjenjuje razina na kojoj je usvojeno cjelokupno gradivo (treba pokazati temeljna znanja iz cjelokupnog gradiva za ocjenu dovoljan, što na pisanom dijelu ispita ne mora biti slučaj; također, za ocjene vrlo dobar i odličan potrebno je znati i neke izvode, odnosno dokaze nekih tvrdnji rađenih na predavanjima),

• na usmenom ispitu postoji komunikacija s nastavnikom pa su, sukladno tome, moguća potpitanja, kao i ispravke nekih nehotičnih pogrešaka nakon što nastavnik na to ukaže,

• usmeni ispit je personaliziran (svatko dobiva pitanja namijenjena upravo njemu, ovisno o prethodno pokazanom znanju).

Dragi kadeti,

u akademskoj godini 2025./26., pravila ocjenjivanja kolegija uključivat će sljedeće elemente:

1. praćenje nastave tijekom semestra (ukupno 60 bodova)*
2. pisani dio ispita (ukupno 60 bodova)
3. usmeni dio ispita (ukupno 80 bodova)

Za pozitivnu ocjenu morate ostvariti sljedeće uvjete:

• pozitivnu ocjenu pisanog ispita (barem 24 boda)
• pozitivnu ocjenu usmenog ispita (barem 36 bodova)
• barem 1 bod iz praćenja nastave tijekom semestra (*1 bod se primjerice dobiva samo za redovito pohađanje nastave koje je i inače obavezno)

U slučaju ispunjavanja gore navedenih uvjeta, bodovi za pojedine ocjene su sljedeći:

61-95 dovoljan (2)

96-130 dobar (3)

131-165 vrlo dobar (4)

166-200 izvrstan (5)

Detaljnije informacije možete pročitati u nastavku obavijesti ("pročitaj više").